Luke 11
1 Nau hethauwuu, henee, daunausuvevethahede haedaunanenee, hāejenedaude, hanesāhenith hethauguhādaune hathāhuk, Vahadāhene, jeechauhauthehāa hadnesevevethahee, waude Jaun jea neesechauhauthehaude hethauguhādaunau.
I kad se moljaše Bogu na jednom mjestu pa presta, reèe mu neki od uèenika njegovijeh: Gospode! nauèi nas moliti se Bogu, kao što i Jovan nauèi svoje uèenike.
2 Nau hanaāāedauwunaude, hāene nananena vanevethahenā jeenanesenehena, Hāsaunaunene Nananede hanedaude hejavaa, Vadanauha Nananene haneseede. Nananene hanajanede hanājaunauau. Nananene hathanavāane hadnaasedaunee hasauau hejavaa, nau jee nuu vedauauwuu.
A on im reèe: kad se molite Bogu govorite: oèe naš koji si na nebesima, da se sveti ime tvoje; da doðe carstvo tvoje; da bude volja tvoja i na zemlji kao na nebu;
3 Hejevenāa hadauchusenee hayauwusenee vethewau.
Hljeb naš potrebni daji nam svaki dan;
4 Nau jejaegudanauwunāa hewauchudaudenedaunau hanau nechau nejaegudanauwunade haunauude hanesāde nethāesayānedanauwunāade. Nau jevaechauhāa nedauvasehadee; hau haugaunayauhāa hehethee hadau wausauau.
I oprosti nam grijehe naše, jer i mi opraštamo svakome dužniku svojemu; i ne navedi nas u napast; nego nas izbavi oda zla.
5 Nau hanaāāedauwunaude, hanaa nananena hadnenedaehahede, nau hadneyehaude thaudajaa, nau hadethaude, Va, jeehe hanasāe jauaujaunau;
I reèe im: koji od vas ima prijatelja, i otide mu u ponoæi i reèe mu: prijatelju! daj mi tri hljeba u zajam;
6 Hanau nādae daunauujādaunānau, nau nananenau haeyauhuunee nauchauwaude?
Jer mi doðe prijatelj s puta, i nemam mu šta postaviti;
7 Nau hehethee jedauwuu hadnauchuhanehede nau hadnenehede, Jevajanethajuhu: dajanau wauwu haugauhude, nau nanesaunauau nanejauwu naudauvaa; nananenau nāhauwuneethauwauthe nau hajeneevenathane.
A on iznutra odgovarajuæi da reèe: ne uznemiruj me; veæ su vrata zatvorena i djeca su moja sa mnom u postelji, i ne mogu ustati da ti dam.
8 Nananenau hāedauwunathana, hadnehauwuthauwauthene nau hadvenāde hanau dauhunedaehāwaude, auhanau dauneenāhede hadthauwauthenith nau hadvenāde daun hadauchuvathehāthe.
I kažem vam: ako i ne ustane da mu da zato što mu je prijatelj, ali za njegovo bezobrazno iskanje ustaæe i daæe mu koliko treba.
9 Nau nananenau hāedauwunathana, Henedauwauau, nau hadnevenana; henaudethāe, nau hadneveedena; hewaudāhee (dajanau), nau hadnegaunedanauwunana.
I ja vama kažem: ištite i daæe vam se: tražite i naæi æete; kucajte i otvoriæe vam se.
10 Hanau haunauude hanesāde nethāenedauwaude neneaudauwaude; nau henee nenaudethāde neveenauau; nau henee newaudāhaude (dajanaune) hadgaunanauwunade.
Jer svaki koji ište, prima; i koji traži, nalazi; i koji kuca, otvora mu se.
11 Hith hāahenau nedauwunānagu jauaujaunau jasaa nananena henesaunaune, gauhadvenaa hauunaugane? wauāthe nedauwunāhuk nauwu, gauhadvena hauchuhanee gauhadnanene nauwunenith seseyāne?
Koji je meðu vama otac u koga ako sin zaište hljeba da mu da kamen? Ili ako zaište ribe da mu da mjesto ribe zmiju?
12 Wauāthe nedauwunāhuk naunau, gauhadvena hauwauhaudanethe?
Ili ako zaište jaje da mu da skorpiju?
13 Hith nananena, hauhauganenagu, hadaenava hadnesevenauna hethadenee venadedaunau nananena hadāeyaunevenau: duthāee nananena hejavaa Hāsaunaunenau hadvenāva Vadanauwauthauwu nethāenedauwunauna?
Kad dakle vi, zli buduæi, umijete dobre dare davati djeci svojoj, koliko æe više otac nebeski dati Duha svetoga onima koji ištu u njega?
14 Nau neausāguthaude haujaun, nau heehauwanadene. Nau hethauwuu hāejathāaude haujau, hanaāejaanadede; nau henanedanede haegaugauuthajaudene.
I jednom izgna ðavola koji bješe nijem; kad ðavo iziðe progovori nijemi; i diviše se ljudi.
15 Hau jasaa hahagu, Nausāguthaude haujaunau heee Beelzehub najane haujaunaa.
A neki od njih rekoše: pomoæu Veelzevula kneza ðavolskoga izgoni ðavole.
16 Nau hauthauau, haenaudayādaunaa, haenehethaa hadnauhauthaudenenee hehethee hejavaa.
A drugi kušajuæi ga iskahu od njega znak s neba.
17 Hau haeaene hedenethajaudenene, haeāedauwuna, Hadauchaa najanede nanayāsenauaugu nehayau hadneyauhuu; nau hauauwuu hasānavadenaugu hauauwuu hadjanesaa.
A on znajuæi pomisli njihove reèe im: svako carstvo koje se razdijeli samo po sebi, opustjeæe, i dom koji se razdijeli sam po sebi, propašæe.
18 Hith, Haujau jea hasānavadagu, hauddusetheaugune henajanede? hanau nananena denehena nananenau deausāguthaugaunee haujaunauau hehethee Beelzebub.
Tako i sotona ako se razdijeli sam po sebi, kako æe ostati njegovo carstvo? kao što kažete da pomoæu Veelzevula izgonim ðavole.
19 Nau hith nananenau hausāguthaugaunee hehethee Beelzebub haujaunauau, hanaa hāahenau hadnausāguthaude? hadedauchuwuwuna.
Ako li ja pomoæu Veelzevula izgonim ðavole, sinovi vaši èijom pomoæu izgone? Zato æe vam oni biti sudije.
20 Hau hith nananenau hejadenethedaunaugu Hejavaneauthau hausāguthaugaunee haujaunauau, hethauwuu henajanede Hejavaneauthau hedasāna.
A ako li ja prstom Božijim izgonim ðavole, dakle je došlo k vama carstvo Božije.
21 Henane danāahethe hedauchuaunau haunaunedehuk hedauauwuu, hevatheyaunau nedādauyaunee:
Kad se jaki naoruža i èuva svoj dvor, imanje je njegovo na miru;
22 Hau hāejavaādāāhenethe javaāhehuk hedasāhuk, nau veavehāhaugu, hadnedanauwunāde vahee hedauchuaunau heaanadauwaudenau, nau hadjaanenee hesehaudenau.
A kad doðe jaèi od njega i nadvlada ga, uzme sve oružje njegovo u koje se uzdao, i razdijeli što otme od njega.
23 Daun najenethaunāde hasānavānau: nau daun najenethauāyāvāde naneāsauauwaude.
Koji nije sa mnom, protiv mene je; i koji sa mnom ne sabira, prosipa.
24 Hāenauthauthe wauchāde haujau henanene, nehedesade hadaujenajenenee, denaudedede dauyānusenade; nau janeveedethe, naneenehede, nananenau hadjaesanau naudauauwuu needaujenauahenau.
Kad neèisti duh iziðe iz èovjeka, ide kroz bezvodna mjesta tražeæi pokoja, i ne našavši reèe: da se vratim u dom svoj otkuda sam izišao;
25 Nau jaenauusathe, neveedede nesewaudeauhunee nau neyaudauthaunenee.
I došavši naðe pometen i ukrašen.
26 Naeneejathāaude, nau naneedanauwaude hanesaudauchunethe hauthauau haujaunau javaānauhauganenethe javaāhede; nau naneejedāthee, nau nanejanauguthee: nau waunee henee henane naeneejavaānauhauganede nedauaunejeethāde.
Tada otide i uzme sedam drugijeh duhova gorijeh od sebe, i ušavši žive ondje; i bude potonje èovjeku onome gore od prvoga.
27 Nau hethauwuu, hajeseanadede nuu hayauhuhau, jasaa hesā hehethee henanedaa haevasanade, nau hathauhuk, Hauwunaunade henesaunehe hājanesauthāde Nananene, nau hethanau nedaunenane.
A kad to govoraše, podiže glas jedna žena iz naroda i reèe mu: blago utrobi koja te je nosila, i sisama koje si sao!
28 Hau hahagu, Haa, nausunee, nauwunaunathee nethāejaathededuu hedanadedaunene Hejavaneauthu, nau naunaunedethee.
A on reèe: blago i onima koji slušaju rijeè Božiju, i drže je.
29 Nau henanedanede hāeneenanauthenanedauhuu, hanaāejasesenehede, Nuu nanaa wausauau henaedede: nevadaunauhauthāthee; nau hegau nauhauthaude hadvenaunauau, hau vavade nauhauthau nananede Jonas haeyāhe.
A narodu koji se skupljaše stade govoriti: rod je ovaj zao; ište znak, i neæe mu se dati znak osim znaka Jone proroka;
30 Hanau Jonas neesenauhauthehaude Ninevites, nechau jea Heau henane hadnaathāde nuu henaedede.
Jer kako što Jona bi znak Ninevljanima, tako æe i sin èovjeèij biti rodu ovome.
31 Nenauchuwusā janauhuu hadjaegauhāde naudedaunadenesee nauguu henanenau nuu henaedede, nau hadnauthauwuvāna: hanau dejewaunejaathehaude hehethee hāauauvadenee naunaudāhenith Solomon; nau naune, hejavaāhedaune Solomon hanedaunith.
Carica južna iziæi æe na sud s ljudima roda ovoga, i osudiæe ih; jer ona doðe s kraja zemlje da sluša premudrost Solomunovu: a gle, ovdje je veæi od Solomuna.
32 Henanenauau hehethee Nineveh hadjaegauhāthee naudedaunadenesee nauguu nuu henaedede, nau hadnauthauwuvāna: hanau dauaugauthethajauduu hedauthedaunene Jonas; nau, naune, hejavaāhedaune Jonas hanedaunith.
Ninevljani iziæi æe na sud s rodom ovijem, i osudiæe ga; jer se pokajaše pouèenjem Joninijem: a gle, ovdje je veæi od Jone.
33 Hegau henane, hāesedeauchauuu nauauuthayau, hehauwujenane yauthee, daudause hehauwugaudauyauvasenaunaa, hau dasee nauauuthayauneetheaugunee, nethāejedāthee hadnenauhauduu naunauasādanee.
Niko ne meæe zapaljene svijeæe na sakriveno mjesto, niti pod sud, nego na svijeænjak da vide svjetlost koji ulaze.
34 Hanesenee vadanayannaa nanaa nevasesānee: nanaa hāenesadee hasesānenau nananena, nananene hadnaunauudauyauau hadanayau jea hanechauchaunaa hesee; hau hāene nananene hasesā wausuu, hadanayau jea hadnechauchaunaudene vaneeyauau.
Svijeæa je tijelu oko. Ako dakle oko tvoje bude zdravo, sve æe tijelo tvoje biti svijetlo; ako li oko tvoje bude kvarno, i tijelo je tvoje tamno.
35 Haunauyauhaudauwauau hanau henee hesee hathāsadaude nananene jeva veeyauha.
Gledaj dakle da vidjelo koje je u tebi ne bude tama.
36 Hith nananene haunauudauyaugu hadanayau hanau hadnechauchaunaudene hesee, hadnehauwugauuveeyau haunauude hadnechauchaunaa hesee, waude naunauasādāe nauauuthayau nevenāna hesee.
Jer ako je sve tijelo tvoje svijetlo da nema nikakvoga uda tamna, biæe svijetlo kao kad te svijeæa obasjava svjetlošæu.
37 Nau hajesanadede, jachau Nesethajauhu haeadethaa hadnethevethehewaude: nau haewaunejedā, nau haejanaugu dauvethede.
A kad govoraše, moljaše ga nekakav farisej da objeduje u njega. A on ušavši sjede za trpezu.
38 Nau hāene Nesethajauhu nauhaudauau, haegaudauvanava daujaheseuhunith nedauau hajesejevethehenith.
A farisej se zaèudi kad vidje da se najprije ne umi prije objeda.
39 Nau Vahadāhenith hathāhuk, Hewaunehaa nananena Nesethajauhuhauau neyauthahenauwuna jathee vāenaunau nau saenaunau; hau nananena hethauvaa hanechauchaunaudena vahedayaude nau hauhauganede.
A Gospod reèe mu: sad vi fariseji spolja èistite èašu i zdjelu, a iznutra vam je puno grabeža i zlobe.
40 Nananena janethauvahena, gaujenane Hejavaneauthau nenesedede jathee gaujee henesede jedauwuu?
Bezumni! nije li onaj naèinio i iznutra koji je spolja naèinio?
41 Hau hevāe hauwuyau daun hanetheyaunenau; nau, naune, vahee hayauhuhau hadnesewaudeanauwunana?
Ali dajite milostinju od onoga što je unutra; i gle, sve æe vam biti èisto.
42 Hau naunauthauau hadnedasāna nananena Nesethajauhuhauau, hanau nananena hadvāna vadadauchu wauhaunauau nau naneujaudevejechau nau vahee hathāejajāesuu vejechau, nau hadjavechaudauwuna vavesauchuwude nau devechauthade Hejavaneauthau; nuu hāvachunaasedauna, nau hānanejenaudauwuna hauthauau nejesehee.
Ali teško vama farisejima što dajete desetak od metvice i od rute i od svakoga povræa, a prolazite pravdu i ljubav Božiju: ovo je trebalo èiniti, i ono ne ostavljati.
43 Naunauthauau hadnedasāna nananena Nesethajauhuhauau, hanau nananena devechaudauwuna najatheaugudaunau jedauwuu vevethahenauauwuu, nau dejachauthana nedauaudaunauvadee.
Teško vama farisejima što tražite zaèelja po zbornicama i da vam se klanja po ulicama.
44 Naunauthauau hadnedasāna nananena, wauthaunauhāhehauau nau Nesethajauhuhauau, nanadaunahena, hanau nananena waude nedaugaudauyauhudaunee dejenauhauwuu, nau henanenauau nedasejavesathee hehauwaenaunā.
Teško vama književnici i fariseji, licemjeri, što ste kao sakriveni grobovi po kojima ljudi idu i ne znadu ih.
45 Hanaāauchuhananadede hanesāde nanavaavehe, nau hathauhuk, Hechauhauthethāhe, nuu dauhanadene nananene naunaunauthevāana jea.
A neki od zakonika odgovarajuæi reèe: uèitelju! govoreæi to i nas sramotiš.
46 Nau hathāhuk naunauthauau hadnedasāna nananena jea, nananena nanavaavehehauau, hanau nananena henenauchuna henanenauau nauguu henenauchude hehayaudee javechauhunee, nau nananena nehayau jevavasanauwuu henenauchudaunau heee hanesadee nananena hajadenenau.
A on reèe: teško i vama zakonicima što tovarite na ljude bremena preteška za nošenje, a vi jednijem prstom svojijem neæete da ih prihvatite.
47 Naunauthauau hadnedasāna nananena, hanau nananena denesedaunauna gaujauaudahenauauwu haeyāhehauau, nau hāsaunaunenau denauauthee.
Teško vama što zidate grobove prorocima, a vaši su ih ocevi pobili.
48 Hethauwuu nananena haeyāna henee nananena wauhaunee nanāsedauthee hāsaunaunenau: hanau denauauthee, nau nananena nenesedena hegaujauaudahenauauwunenau,
Vi dakle svjedoèite i odobravate djela otaca svojijeh; jer ih oni pobiše, a vi im grobove zidate.
49 Naasauau jea hahagu hedaeyaude Hejavaneauthau, Hadjenanu haeyāhehauau nau vadauhanauau, nau hauthauau hadnenaathee nau hadnenaunaunauchauthehathee:
Zato i premudrost Božija reèe: poslaæu im proroke i apostole, i od njih æe jedne pobiti, a druge protjerati;
50 Henee hevaevenau vahee haeyāhehauau, hanedaunee hehethee davadeesehee vedauauwuu, hadneenaudedauwuhuu nuu henaedede;
Da se ište od roda ovoga krv sviju proroka koja je prolivena od postanja svijeta,
51 Hehethee hevaevaa Abel nauuu hevaevaa Zacharias henee nenajaa nahethāe jaanaa nau vadannauauwuu: hethauwuu nananenau nehethathana nananena, hadneenaudedauwuhuu nuu heee henaedede.
Od krvi Aveljeve tja do krvi Zarijne, koji pogibe meðu oltarom i crkvom. Da, kažem vam, iskaæe se od roda ovoga.
52 Naunauthauau hadnedasāna nananena nanavaavehehauau, hanau nananena dauhudanauwuna gaunaudauauha haeyaude: nananena hadnehauwujedāva nehayau, nau henee hathāejedāthee nananena najauaunauna.
Teško vama zakonici što uzeste kljuè od znanja: sami ne uðoste, a koji šæadijahu da uðu, zabraniste im.
53 Nau daunenehedauau nuu hayauhuhau yesee, wauthaunauhāhehau nau Nesethajauhuhauau hanaāejaseseneenanaudedaunāde, nau haeneenadaunanauau hadnauthedaudauwunith hauwauhuu hayauhuhau;
A kad im on ovo govoraše, poèeše književnici i fariseji vrlo navaljivati k njemu i mnogijem pitanjem zabunjivati ga,
54 Haeaudenauthaa, nau hadnesedanauwunethe hayewhu hehethee hedenene, hadnāedauwauthauthee.
Vrebajuæi i pazeæi na njega ne bi li što ulovili iz usta njegovijeh da ga okrive.
