< مَرْقُس 9 >

وَقَالَ لَهُمُ: «ٱلْحَقَّ أَقُولُ لَكُمْ: إِنَّ مِنَ ٱلْقِيَامِ هَهُنَا قَوْمًا لَا يَذُوقُونَ ٱلْمَوْتَ حَتَّى يَرَوْا مَلَكُوتَ ٱللهِ قَدْ أَتَى بِقُوَّةٍ». ١ 1
Hei afi' lili' Au o'ola ngga ia. Hambu mia basa hei ia ra, ruma nda fe'e mate sa, dei fo rita Lamatualain parenda no koasa monae na.
وَبَعْدَ سِتَّةِ أَيَّامٍ أَخَذَ يَسُوعُ بُطْرُسَ وَيَعْقُوبَ وَيُوحَنَّا، وَصَعِدَ بِهِمْ إِلَى جَبَلٍ عَالٍ مُنْفَرِدِينَ وَحْدَهُمْ. وَتَغَيَّرَتْ هَيْئَتُهُ قُدَّامَهُمْ، ٢ 2
Basa fai nee boe, Yesus no'e Petrus, Yakobis, ma Yohanis, de hene risi' mbuku naru' sa atahori nese na. Losa ata ma, rita Yesus dad'i laen.
وَصَارَتْ ثِيَابُهُ تَلْمَعُ بَيْضَاءَ جِدًّا كَٱلثَّلْجِ، لَا يَقْدِرُ قَصَّارٌ عَلَى ٱلْأَرْضِ أَنْ يُبَيِّضَ مِثْلَ ذَلِكَ. ٣ 3
Eni bad'u na dad'i muti makahahad'o. Sia raefafo' ia nda hambu saa fo muti' lena' Eni bad'u na sa.
وَظَهَرَ لَهُمْ إِيلِيَّا مَعَ مُوسَى، وَكَانَا يَتَكَلَّمَانِ مَعَ يَسُوعَ. ٤ 4
Aiboi' ma, rita Yesus ola-ola' no Ba'i Elia ma Ba'i Musa.
فَجَعَلَ بُطْرُسُ يَقولُ لِيَسُوعَ: «يَا سَيِّدِي، جَيِّدٌ أَنْ نَكُونَ هَهُنَا. فَلْنَصْنَعْ ثَلَاثَ مَظَالَّ: لَكَ وَاحِدَةً، وَلِمُوسَى وَاحِدَةً، وَلِإِيلِيَّا وَاحِدَةً». ٥ 5
Petrus se ramatau rae mate. Petrus o bingun, losa ana ola' leli. Nafad'e Yesus nae, “Papa! Hita malole' sia ia, e! Dad'i malole lena' hita tao lala' telu. Fee esa neu Papa, esa neu Ba'i Musa, ma esa neu Ba'i Elia.”
لِأَنَّهُ لَمْ يَكُنْ يَعْلَمُ مَا يَتَكَلَّمُ بِهِ إِذْ كَانُوا مُرْتَعِبِينَ. ٦ 6
وَكَانَتْ سَحَابَةٌ تُظَلِّلُهُمْ. فَجَاءَ صَوْتٌ مِنَ ٱلسَّحَابَةِ قَائِلًا: «هَذَا هُوَ ٱبْنِي ٱلْحَبِيبُ. لَهُ ٱسْمَعُوا». ٧ 7
Basa naa ma, lelee' a onda nema, de tatana nala se. Boe ma rena hara' mia lelee' a nae, “Rena! Yesus ia, Au Ana susue ngga. Hei rena matalolole neu E!”
فَنَظَرُوا حَوْلَهُمْ بَغْتَةً وَلَمْ يَرَوْا أَحَدًا غَيْرَ يَسُوعَ وَحْدَهُ مَعَهُمْ. ٨ 8
Petrus se rena hara' na, ara mete rereo' te nda rita atahori laen sa, aka' a Yesus mesa' ne.
وَفِيمَا هُمْ نَازِلُونَ مِنَ ٱلْجَبَلِ، أَوْصَاهُمْ أَنْ لَا يُحَدِّثُوا أَحَدًا بِمَا أَبْصَرُوا، إِلَّا مَتَى قَامَ ٱبْنُ ٱلْإِنْسَانِ مِنَ ٱلْأَمْوَاتِ. ٩ 9
Basa naa, Yesus no mana tungga nara onda mia lete' naa. Yesus ai se nae, “Saa fo hei fe'e mita fa' ra, hei afi' mifad'e atahori esa boe. Au ia, teb'e-teb'e' Atahori Matetu' a. Au musi mate dei. Basa fo, Au usod'a bali', dei fo hei bole mifad'e atahori ra.”
فَحَفِظُوا ٱلْكَلِمَةَ لِأَنْفُسِهِمْ يَتَسَاءَلُونَ: «مَا هُوَ ٱلْقِيَامُ مِنَ ٱلْأَمْوَاتِ؟». ١٠ 10
Ara to'u rahere' Yesus hehelu-fufuli na, de nda rafad'e atahori sa. Te telu' se, esa natane esa rae, “Eni dud'u'a na saa, losa nae Eni nasod'a bali' mia mamate na? Ta'o bee, e?”
فَسَأَلُوهُ قَائِليِنَ: «لِمَاذَا يَقُولُ ٱلْكَتَبَةُ: إِنَّ إِيلِيَّا يَنْبَغِي أَنْ يَأْتِيَ أَوَّلًا؟». ١١ 11
Boe ma, ratane E rae, “Meser agama ra rae ‘Ba'i Elia musi nema dei, dei fo Kristus nema.’ Te tungga Papa, naa ta'o bee?”
فَأَجَابَ وَقَالَ لَهُمْ: «إِنَّ إِيلِيَّا يَأْتِي أَوَّلًا وَيَرُدُّ كُلَّ شَيْءٍ. وَكَيْفَ هُوَ مَكْتُوبٌ عَنِ ٱبْنِ ٱلْإِنْسَانِ أَنْ يَتَأَلَّمَ كَثِيرًا وَيُرْذَلَ. ١٢ 12
Yesus nataa nae, “Mema' teb'e. Ba'i Elia musi nema dei, fo soi dala' fee neu Kristus, atahori fo Lamatualain dudu basa mia dalahulu naa neu. Te ta'o bee? Hei nda fe'e mihine saa fo ara sura' sia Lamatualain susura na soa' neu Atahori Matetu' naa? Ara sura' mema', rae mete ma Eni nema ena, atahori ra'asususa' E, losa tao risa E.
لَكِنْ أَقُولُ لَكُمْ: إِنَّ إِيلِيَّا أَيْضًا قَدْ أَتَى، وَعَمِلُوا بِهِ كُلَّ مَا أَرَادُوا، كَمَا هُوَ مَكْتُوبٌ عَنْهُ». ١٣ 13
Hei musi pasa ndiki mara matalole! Ba'i Elia naa mema' nema ena. Ma atahori ra'asususa' e, tungga sira hihii na. Naa o nandaa no saa fo ba'i-ba'i ra sura' hela mema' mia doo na neu.”
وَلَمَّا جَاءَ إِلَى ٱلتَّلَامِيذِ رَأَى جَمْعًا كَثِيرًا حَوْلَهُمْ وَكَتَبَةً يُحَاوِرُونَهُمْ. ١٤ 14
Yesus no mana tungga katelu nara, randaa bali' ro mana tungga laen nara, ma rita atahori nae' ra'ab'ub'ue. Ara rema rita Yesus mana tungga laen nara rareresi ro meser agama ra.
وَلِلْوَقْتِ كُلُّ ٱلْجَمْعِ لَمَّا رَأَوْهُ تَحَيَّرُوا، وَرَكَضُوا وَسَلَّمُوا عَلَيْهِ. ١٥ 15
Atahori nae' naa ra mete-rita Yesus, ara nggengger, te rae Ana fe'e sia lete' ata. De ara rela' reu randaa ro E.
فَسَأَلَ ٱلْكَتَبَةَ: «بِمَاذَا تُحَاوِرُونَهُمْ؟» ١٦ 16
Yesus natane mbali se nae, “Hei mireresi saa sia ia?”
فَأَجَابَ وَاحِدٌ مِنَ ٱلْجَمْعِ وَقَالَ: «يَا مُعَلِّمُ، قَدْ قَدَّمْتُ إِلَيْكَ ٱبْنِي بِهِ رُوحٌ أَخْرَسُ، ١٧ 17
Te atahori esa nema nae, “Papa, rena dei! Au o ana tou ngga. Ana nabob'e' nda ola-ola' nala sa, huu nitu a tao e. Au o'e Papa na'ahahai' e dei.
وَحَيْثُمَا أَدْرَكَهُ يُمَزِّقْهُ فَيُزْبِدُ وَيَصِرُّ بِأَسْنَانِهِ وَيَيْبَسُ. فَقُلْتُ لِتَلَامِيذِكَ أَنْ يُخْرِجُوهُ فَلَمْ يَقْدِرُوا». ١٨ 18
Mete ma nitu a maso' e, ana mbembesi' ao na neu rae a. Boe ma bafa na lua fufure', ma ale nisi na. Boe ma ao na o bara'ai ona' hau a. Au o'e Papa mana tungga nara, fo oi hendi nitu a. Te ara nda bisa saa-saa sa bee.”
فَأَجَابَ وَقَالَ لَهُمْ: «أَيُّهَا ٱلْجِيلُ غَيْرُ ٱلْمُؤْمِنِ، إِلَى مَتَى أَكُونُ مَعَكُمْ؟ إِلَى مَتَى أَحْتَمِلُكُمْ؟ قَدِّمُوهُ إِلَيَّ!». ١٩ 19
Rena ta'o naa, Yesus bua se nae, “He! Hei seli teb'e! Au unori hei bali-bali', ona' o hei nda mihine sa. Ma nda mimihere teb'e-teb'e' neu Au sa! Au musi fee tembo neu hei losa bee fai! Mendi ana' naa nisi' ia!”
فَقَدَّمُوهُ إِلَيْهِ. فَلَمَّا رَآهُ لِلْوَقْتِ صَرَعَهُ ٱلرُّوحُ، فَوَقَعَ عَلَى ٱلْأَرْضِ يَتَمَرَّغُ وَيُزْبِدُ. ٢٠ 20
De o'o rendi e nisi' Yesus. Nitu a mete-nita Yesus, boe ma ana mbesi' hendi ana' a losa na'aloli lololir neu rae a ma bafa na nafufure.
فَسَأَلَ أَبَاهُ: «كَمْ مِنَ ٱلزَّمَانِ مُنْذُ أَصَابَهُ هَذَا؟». فَقَالَ: «مُنْذُ صِبَاهُ. ٢١ 21
Basa boe ma, Yesus natane ana' a papa na nae, “Ho ana ma dad'i ta'o ia mia lele' bee?” Papa na nataa nae, “Mia ana diki na.”
وَكَثِيرًا مَا أَلْقَاهُ فِي ٱلنَّارِ وَفِي ٱلْمَاءِ لِيُهْلِكَهُ. لَكِنْ إِنْ كُنْتَ تَسْتَطِيعُ شَيْئًا فَتَحَنَّنْ عَلَيْنَا وَأَعِنَّا». ٢٢ 22
Nitu a nae nisa e doo ena. Ana tao hendi ana ngga ia bali-bali' ai rala neu, ma na'atetena' e oe rala neu boe. De Papa tulun dei! Mete ma bisa, Papa sue hai na, mu'uhahai' e dei.”
فَقَالَ لَهُ يَسُوعُ: «إِنْ كُنْتَ تَسْتَطِيعُ أَنْ تُؤْمِنَ. كُلُّ شَيْءٍ مُسْتَطَاعٌ لِلْمُؤْمِنِ». ٢٣ 23
Yesus nataa nae, “Ta'o bee de ho mae ‘mete ma bisa’? Au mema' bisa tao basa-b'asa' e, sad'i atahori ramahere dei!”
فَلِلْوَقْتِ صَرَخَ أَبُو ٱلْوَلَدِ بِدُمُوعٍ وَقَالَ: «أُومِنُ يَا سَيِّدُ، فَأَعِنْ عَدَمَ إِيمَانِي». ٢٤ 24
Basa boe ma, tou lasi' a nataa no nae' a nggaee oi, “Papa! Mema' au umuhere ena. De tulun au fo nemehere ngga boe tamba manggate!”
فَلَمَّا رَأَى يَسُوعُ أَنَّ ٱلْجَمْعَ يَتَرَاكَضُونَ، ٱنْتَهَرَ ٱلرُّوحَ ٱلنَّجِسَ قَائِلًا لَهُ: «أَيُّهَا ٱلرُّوحُ ٱلْأَخْرَسُ ٱلْأَصَمُّ، أَنَا آمُرُكَ: ٱخْرُجْ مِنْهُ وَلَا تَدْخُلْهُ أَيْضًا!». ٢٥ 25
Lele' naa, Yesus nita atahori nae' rema rakaseseti sia naa. Boe ma Ana parenda nitu a nae, “He! Nitu de'ulaka! Lao hela ana ia leo fo ana rena, ma ola-ola' nala'. Ho afi' maso' selu' misi' e fai!”
فَصَرَخَ وَصَرَعَهُ شَدِيدًا وَخَرَجَ. فَصَارَ كَمَيْتٍ، حَتَّى قَالَ كَثِيرُونَ: «إِنَّهُ مَاتَ!». ٢٦ 26
Rena Yesus ola' na'o naa boe, nitu a nggasi nahere'. Ana tao ana' naa na'aloli ndundulea dei, de ana lao hela e. Boe ma ana' naa ona' a mates e. De atahori mana sa naa ra rae, “Naa, maten!”
فَأَمْسَكَهُ يَسُوعُ بِيَدِهِ وَأَقَامَهُ، فَقَامَ. ٢٧ 27
Te Yesus to'u nala ana' lima na, de nafefela e. Boe ma ana fela neu' ena.
وَلَمَّا دَخَلَ بَيْتًا سَأَلَهُ تَلَامِيذُهُ عَلَى ٱنْفِرَادٍ: «لِمَاذَا لَمْ نَقْدِرْ نَحْنُ أَنْ نُخْرِجَهُ؟». ٢٨ 28
Basa naa, de Yesus no mana tungga nara lao hela mamana' naa, de risi' ume sa rala. Sia naa ratane Yesus rae, “Papa! Ta'o bee de hai nda bisa oi nitu naa sa?”
فَقَالَ لَهُمْ: «هَذَا ٱلْجِنْسُ لَا يُمْكِنُ أَنْ يَخْرُجَ بِشَيْءٍ إِلَّا بِٱلصَّلَاةِ وَٱلصَّوْمِ». ٢٩ 29
Yesus nafad'e se nae, “Rena matalolole! Nitu ra mema' de'ulaka'. De mete ma hei nda hule-o'e mo'e tulun neu Lamatualain sa, hei nda bisa oi nitu ona' naa sa.”
وَخَرَجُوا مِنْ هُنَاكَ وَٱجْتَازُوا ٱلْجَلِيلَ، وَلَمْ يُرِدْ أَنْ يَعْلَمَ أَحَدٌ، ٣٠ 30
Basa ma Yesus no mana tungga nara lao hela mamana' naa, de risi' propinsi Galilea. Lele' naa, Yesus nda nau atahori rahine Eni sia naa sa,
لِأَنَّهُ كَانَ يُعَلِّمُ تَلَامِيذَهُ وَيَقُولُ لَهُمْ: «إِنَّ ٱبْنَ ٱلْإِنْسَانِ يُسَلَّمُ إِلَى أَيْدِي ٱلنَّاسِ فَيَقْتُلُونَهُ. وَبَعْدَ أَنْ يُقْتَلَ يَقُومُ فِي ٱلْيَوْمِ ٱلثَّالِثِ». ٣١ 31
huu Ana nae nanori a mana tungga nara. Ana nafad'e se nae, “Nda doo sa' te, ara seo hendi Au neu atahori fea'. Dei fo ara risa Au, Atahori Matetu' ia. Mema' Au mate, te finiesa na, Au usod'a bali'.”
وَأَمَّا هُمْ فَلَمْ يَفْهَمُوا ٱلْقَوْلَ، وَخَافُوا أَنْ يَسْأَلُوهُ. ٣٢ 32
Yesus nafad'e na'o naa, ma mana tungga nara bingun. Te ara nda rambarani ratane selu' Yesus o'ola na sosoa na sa.
وَجَاءَ إِلَى كَفْرِنَاحُومَ. وَإِذْ كَانَ فِي ٱلْبَيْتِ سَأَلَهُمْ: «بِمَاذَا كُنْتُمْ تَتَكَالَمُونَ فِيمَا بَيْنَكُمْ فِي ٱلطَّرِيقِ؟». ٣٣ 33
Basa naa ma, Yesus se lao' losa Kapernaum. Ara risi' ume rala, boe ma Yesus natane se nae, “Fa'ra hei mireresi saa mia dala'?”
فَسَكَتُوا، لِأَنَّهُمْ تَحَاجُّوا فِي ٱلطَّرِيقِ بَعْضُهُمْ مَعَ بَعْضٍ فِي مَنْ هُوَ أَعْظَمُ. ٣٤ 34
Te huu, nda hambu esa nambarani nataa sa bee, te mia dala' talad'an ara rasimbo bafa' rae seka monae' sia basa-b'asa sira.
فَجَلَسَ وَنَادَى ٱلِٱثْنَيْ عَشَرَ وَقَالَ لَهُمْ: «إِذَا أَرَادَ أَحَدٌ أَنْ يَكُونَ أَوَّلًا فَيَكُونُ آخِرَ ٱلْكُلِّ وَخَادِمًا لِلْكُلِّ». ٣٥ 35
Basa ma Yesus endo' de nanori se nae, “Seka nae dad'i atahori monae', eni masod'a' na musi ona' a ate fo tulu-fali basa atahori.
فَأَخَذَ وَلَدًا وَأَقَامَهُ فِي وَسْطِهِمْ ثُمَّ ٱحْتَضَنَهُ وَقَالَ لَهُمْ: ٣٦ 36
Basa boe ma, Yesus o'o nala ana diki' esa mia naa, de bali' nisi' talad'a nara. Ana ola' nae,
«مَنْ قَبِلَ وَاحِدًا مِنْ أَوْلَادٍ مِثْلَ هَذَا بِٱسْمِي يَقْبَلُنِي، وَمَنْ قَبِلَنِي فَلَيْسَ يَقْبَلُنِي أَنَا بَلِ ٱلَّذِي أَرْسَلَنِي». ٣٧ 37
‘Seka tungga Au fo simbo atahori anadiki' ona' ana' ia, naa sosoa na eni simbo Au ena. Ana o simbo Au Papa ngga mana denu Au isi' raefafo' ia.”
فَأَجَابَهُ يُوحَنَّا قَائِلًا: «يَا مُعَلِّمُ، رَأَيْنَا وَاحِدًا يُخْرِجُ شَيَاطِينَ بِٱسْمِكَ وَهُوَ لَيْسَ يَتْبَعُنَا، فَمَنَعْنَاهُ لِأَنَّهُ لَيْسَ يَتْبَعُنَا». ٣٨ 38
Basa naa boe, Yesus mana tungga na Yohanis, kalaak nae, “Papa! Lao esa, hai mita atahori sa pake Papa nara na oi nitu. Te hai mi'inggee e, huu eni nda hita atahori na sa.”
فَقَالَ يَسُوعُ: «لَا تَمْنَعُوهُ، لِأَنَّهُ لَيْسَ أَحَدٌ يَصْنَعُ قُوَّةً بِٱسْمِي وَيَسْتَطِيعُ سَرِيعًا أَنْ يَقُولَ عَلَيَّ شَرًّا. ٣٩ 39
Boe ma Yesus nataa nae, “He! Afi' mi'inggee e. Te seka pake Au nara ngga fo tao mana dad'i, eni nda ola' tao Au nara ngga ma'afoo sa.
لِأَنَّ مَنْ لَيْسَ عَلَيْنَا فَهُوَ مَعَنَا. ٤٠ 40
Mete ma eni nda lab'an hita sa, sosoa na, eni o hita atahori na boe.
لِأَنَّ مَنْ سَقَاكُمْ كَأْسَ مَاءٍ بِٱسْمِي لِأَنَّكُمْ لِلْمَسِيحِ، فَٱلْحَقَّ أَقُولُ لَكُمْ: إِنَّهُ لَا يُضِيعُ أَجْرَهُ. ٤١ 41
Misined'a matalolole o! Mete ma hambu atahori rahine rae hei tungga Kristus, boe ma ana tulun hei, Lamatualain nda lili' atahori naa bebengge na sa. Mae ana fee aka' a oe muti' nggalas esa o, Lamatualain nda lili' e sa.”
«وَمَنْ أَعْثَرَ أَحَدَ ٱلصِّغَارِ ٱلْمُؤْمِنِينَ بِي، فَخَيْرٌ لَهُ لَوْ طُوِّقَ عُنُقُهُ بِحَجَرِ رَحًى وَطُرِحَ فِي ٱلْبَحْرِ. ٤٢ 42
Basa boe ma, Yesus nafad'e selu' se nae, “Mete ma atahori sa kokoe ana diki' esa fo tungga dala masala' losa ana' naa nda namahere Au sa na, besa-b'esa o! Malole lena' atahori naa ha'i nala fatu monae' esa, pa'a neu lesu ai na, ma na'atetena' ao na nisi' tasi' a talad'a na.
وَإِنْ أَعْثَرَتْكَ يَدُكَ فَٱقْطَعْهَا. خَيْرٌ لَكَ أَنْ تَدْخُلَ ٱلْحَيَاةَ أَقْطَعَ مِنْ أَنْ تَكُونَ لَكَ يَدَانِ وَتَمْضِيَ إِلَى جَهَنَّمَ، إِلَى ٱلنَّارِ ٱلَّتِي لَا تُطْفَأُ. (Geenna g1067) ٤٣ 43
Mete ma ho tao sala' mendi' lima ma na, tati hendi' e! Malole lena' sorga muu mendi' lima seseri' a. Afi' losa ara nggari nggo misi' ai naraka mo lima ma ru'a se. (Geenna g1067)
حَيْثُ دُودُهُمْ لَا يَمُوتُ وَٱلنَّارُ لَا تُطْفَأُ. ٤٤ 44
[Naraka naa, mema' mamana doid'oso'. Ai a nda mate sa, no ula-ula sia naa ra nda hahae tao ma'afoo' sa.]
وَإِنْ أَعْثَرَتْكَ رِجْلُكَ فَٱقْطَعْهَا. خَيْرٌ لَكَ أَنْ تَدْخُلَ ٱلْحَيَاةَ أَعْرَجَ مِنْ أَنْ تَكُونَ لَكَ رِجْلَانِ وَتُطْرَحَ فِي جَهَنَّمَ فِي ٱلنَّارِ ٱلَّتِي لَا تُطْفَأُ. (Geenna g1067) ٤٥ 45
Mete ma ho tao sala' mendi' ei ma na, tati hendi e. Malole lena' sorga muu mendi' ei seseri'. Afi' losa ara nggari nggo misi' ai naraka mo ei ma ru'a se. (Geenna g1067)
حَيْثُ دُودُهُمْ لَا يَمُوتُ وَٱلنَّارُ لَا تُطْفَأُ. ٤٦ 46
[Naraka naa, mema' mamana doid'oso'. Ai a nda mate sa, no ula-ula sia naa ra nda hahae tao ma'afoo' sa.]
وَإِنْ أَعْثَرَتْكَ عَيْنُكَ فَٱقْلَعْهَا. خَيْرٌ لَكَ أَنْ تَدْخُلَ مَلَكُوتَ ٱللهِ أَعْوَرَ مِنْ أَنْ تَكُونَ لَكَ عَيْنَانِ وَتُطْرَحَ فِي جَهَنَّمِ ٱلنَّارِ. (Geenna g1067) ٤٧ 47
Mete ma ho tao sala' mendi mata ma na, ed'o nggari hendi e! Malole lena' sorga muu mendi mata seseri'. Afi' losa ara nggari nggo misi' ai naraka mo mata ma ru'a se. (Geenna g1067)
حَيْثُ دُودُهُمْ لَا يَمُوتُ وَٱلنَّارُ لَا تُطْفَأُ. ٤٨ 48
‘Naraka naa, mema' mamana doid'oso'. Ai a nda mate sa, no ula-ula sia naa ra nda hahae tao ma'afoo' sa.’
لِأَنَّ كُلَّ وَاحِدٍ يُمَلَّحُ بِنَارٍ، وَكُلَّ ذَبِيحَةٍ تُمَلَّحُ بِمِلْحٍ. ٤٩ 49
Au nanori ngga ia, mema' bera na seli. De seka nae tungga Au, musi na'atataa' tungga nakandoo, ona' sisi fo atahori tao masi', de pangga neu ai, fo sisi naa na'atataa doo'.
اَلْمِلْحُ جَيِّدٌ. وَلَكِنْ إِذَا صَارَ ٱلْمِلْحُ بِلَا مُلُوحَةٍ، فَبِمَاذَا تُصْلِحُونَهُ؟ لِيَكُنْ لَكُمْ فِي أَنْفُسِكُمْ مِلْحٌ، وَسَالِمُوا بَعْضُكُمْ بَعْضًا». ٥٠ 50
Masi' a mafeli'. Hita pake fo tao nanaat a malad'a'. Te mete ma masi'a nda masi sa na, eni soa' neu saa fai? Hita nggari hendi' e. Hei o musi dad'i ona' masi', fo misod'a sue-lai mo basa atahori. De hei musi miloe' mireresi seka monae' ma seka anadiki'!”

< مَرْقُس 9 >