< Markos 2 >

1 Kimal nayiri båt Yisa wa kpilin Ukafarnahum, na nin molu kubiba ulire ta bú Yisa di nan nya kilark.
किछ दिहाड़ना बाद, यीशु फिरी कफरनहूम नगरे मां जेव। तैट्ठेरे मैनेईं शुनू कि तै तैड़ी एक्की घरे मां आए।
2 Na nin dandaunu ba, anit pitirino gbardang kite Yisa wa duku Lisosine wa di gbardang kilare kulo. Na kiti liyisin wa duku ba, ko kupo kibilun wang. Yisa belle nani uliru Kutellẹ.
अकदम बड़े मैन्हु तैस घरे मां अकोट्ठे भोए। तैड़ी ठार न राई, इड़ी तगर कि दारे केरां बेइर भी ठार न थी। यीशु तैन लोकन परमेशरेरी गल्लां शुनाने लगो।
3 Among anit nanas da nin nan riu nfunu kitin Yisa nya kilarie. Inung nanase wa yaughe kupe linoni me.
तैखन किछ मैन्हु एक्की अधरंगी मैन्हु छ़ुइतां यीशु कां आए। च़ेव्रे मैनेईं तै अधरंगी मैन्हु खट्टी पुड़ छ़ुइतां आनोरो थियो।
4 Na iwa se uduru nin nite kitin Yisa ba, bara ngbardang ligozi nanit. Itunna ighana fitulleri kutiye ikulu indert kiti liyissin me. Itotino unan riun nfunne ligolong filullerue ubun in Yisa.
मैन्हु केरि भीड़रे वजाई सेइं, तैना यीशुएरे नेड़े न पुज़्ज़ी सके। एल्हेरेलेइ तैनेईं तैस घरेरी छत ज़ैस मां यीशु थियो पुट्टी छ़ड्डी। तैल्ला बाद, तैनेईं तै खट ओसाली ज़ैस पुड़ अधरंगी मैन्हु थियो।
5 Na Yisa yene uni nibinayi mine, aworo unan riu nfune, “Gononing nkusu alapife.”
यीशुए तैन केरो विश्वास हेरतां अधरंगी मैन्हु सेइं ज़ोवं, “हे मट्ठा, तेरे पाप माफ़ भोए।”
6 Among anit anan dursuzu lidu na Yahudawa wa sosin kite. Ichizina upilizu nan nya nibanayi mine.
तैखन शास्त्री लोकन मरां किछ मैन्हु ज़ैना तैड़ी थिये, अपने-अपने मने मां सोचने लग्गे कि,
7 “Unit ulele din yenju ame ghari? Ule ulire tizogo Kutellẹri nin fo figiri! Kutellẹri cas wasa akusu alapi.''
“ए मैन्हु एन्च़रां किजो ज़ोते? ए त परमेशरेरी तुहीन केरते। परमेशरेरे अलावा कौन पाप माफ़ केरि सकते?”
8 Yisa tunna ayinno imon ile na iwa din kpiluzue nibinayi mine, a woro nani, ''inyaghari nta idin kpiluzu nile imone nibinayi mine?
अकदम यीशुए ज़ैनी छ़ड्डू कि तैना अपने-अपने मने मां कुन सोचने लग्गोरेन। एल्हेरेलेइ तैनी तैन सेइं ज़ोवं, “तुस अपने-अपने मने मां एन्च़रां किजो सोचने लग्गोरेथ?
9 Uyeme ma katini nin nworo, 'Nkusu alapi fe' sa 'Nworo fita yira imon linoni fe ugya'?
एस अधरंगी मैन्हु सेइं कुन ज़ोनू सुख्तू आए? एन ज़ोनू कि ‘तेरे पाप माफ़ भोए,’ या एन ज़ोनू कि ‘उठ, अपनि खट छ़ुइतां च़ल फिर?’
10 Bara inan yinno Gono Nnit di nin likara in yii a kala alapi, ''abelle unan konu nfunue.
अवं किछ केरनेबालोईं, ज़ैस सेइं तुसेईं बुज़्झ़नूए कि मैनेरे मट्ठे (यानी मीं) धेरती पुड़ लोकां केरे पाप माफ़ केरनेरो अधिकार आए!” फिरी तैनी तैस अधरंगी मैनेरे पासे मुड़तां तैस सेइं ज़ोवं,
11 Nworo fi, fitå, yauna kupe fe, ukifo libau udu kilari fe.”
“अवं तीं सेइं ज़ोतईं, उठ, अपनि खट छ़ुइतां अपने घरजो गा!”
12 A fita deidei a yauna kupewe, anuzu nan nya kilare nbun na nite vat. Na iyene nani vat mine umamaki kifonani isu liru Kutellẹ, iworo, “nworu natidi na tisa yene imus nile imone ba.”
अकदम तै खड़ो उठो ते अपनि खट छ़ुइतां सारे मैन्हु केरे सामने निस्तां च़लो जेव। एस वजाई सेइं सारे मैन्हु हैरान भोए, त परमेशरेरी बड़याई केरतां ज़ोने लग्गे, “असेईं एरू ज़ेरू कधी नईं लावरू!”
13 Akuru a nuzu udu ubiu kurawa vat ligozin nanite da kiti me, a tunna in dursuzu nani.
तैल्ला पत्ती, यीशु तैट्ठां निस्तां फिरी गलील समुन्दरेरे बन्ने जेव। तैखन मैन्हु केरि सारी भीड़ तैस कां आई। तै तैन लोकन परमेशरेरी गल्लां केरि शिक्षा देने लगो।
14 Na awa chinu ukatu ayene Levi ku usaun Alfiyus, na awa sosin kitin sesun gandu aworoghe, “Dofini” A fita a dofinghe.
समुन्दरेरे बन्ने गाते-गाते, यीशुए लेवी नंव्वेरे मैन्हु लाव, ज़ैन हलफईसेरू मट्ठू थियूं। तै मैन्हु चुंगी नेनेरे दफ़तरे मां कम केरतो थियो। तैखन यीशुए तैस सेइं ज़ोवं, “मीं पत्ती एई, ते मेरो चेलो बन।” अकदम लेवी उठो त यीशु पत्ती च़लो।
15 Kube na Yisa wa din linimoli nan nya kilarin Levi, anan wewun gandu nan nanan nalapi gbardang wa sosin ligowe nin Yisa a nono katwa me in linimoli, anite na iwa di dortu ghe wa di gbardang.
बादे मां, यीशु त तैसेरे चेले लेवेरे घरे मां रोट्टी खाने बिश्शे। तैखन बड़े चुंगी नेनेबाले त होरे पापी मैन्हु (लोक तैन केरे बारे मां सोचते थिये कि एना पापिन।) भी यीशु त तैसेरे चेलन सेइं साथी रोट्टी खाने बिश्शे, किजोकि एन केरे ज़ेरे बड़े लोक यीशु पत्ती च़लते थिये।
16 Kube na anan niyerte, ale na idi a Farisawa iyene Yisa ku sosin nlinimoli ligowe nan nanan sesun gandu a anan nalapi, iworo, “Iyanghari ta a din li nimonli ligowe nan nanan sesun gandu a anan nalapi?”
ज़ैखन किछ शास्त्री लोकेईं त कने फरीसी लोकेईं हेरू कि यीशु पापी मैनन् त चुंगी नेनेबालन सेइं साथी रोट्टी खाने लग्गोरोए, तैखन तैनेईं यीशुएरे चेलन सेइं ज़ोवं, “तै चुंगी नेनेबालन त पैपन सेइं साथी किजो खाते पीते?”
17 Na Yisa lanza nani a woro nani. “Anit ale na idi acine na idin pizuru kabere ba; ale na idi nin tikonari cas di nin sun kabere. Na Nna dak Nda yichila anit alauwa ba, bara anan nalapiri Nna dak.”
यीशुए तैन केरि गल शुन्तां तैन मिसाल देइतां जुवाब दित्तो, “सझ़र लोकन डाक्टरेरी ज़रूरत न पे, पन बिमार मैनन् ज़रूरत पेचे। तेन्च़रां, अवं तैन मैन्हु केरे लेइ नईं ओरोईं ज़ैना अपने आपे धर्मी समझ़तन, पन पापी मैनन् कुजाने ओरोईं, ताके तैना अपने पापन केरां मन फिरान।”
18 Nonon massu katwa Yuhana nin na Farisawa wa din kotu nayi. Idå ida woroghe, bara iyanghari ntå nonon massu katwa in Yuhana nin nonon massu katwa na Farisawe dinsu ukotu nayi, na ninfi nono katwe nsue ba?”
यूहन्नारे चेले त कने फरीसी लोक बरत रखते थिये, पन यीशुएरे चेले बरत न थिये रखते। किछ लोकेईं यीशु कां एइतां तैस पुच़्छ़ू, “यूहन्नारे चेले ते फरीसी लोकां केरे चेले बरत रखतन, पन तेरे चेले बरत की न रखन?”
19 Yisa woro ani, ''Anwapardu wasa isu ukotu nayi a kwanyana tiyome dutu ku ligowe nan ghinue? Kwanyana tiyome nwa dutu ku nan ghinu na iwasa isu ukotu nayi ba.
यीशुए तैनन् जुवाब दित्तो, “ड्लाएरे दिहाड़े, ज़ैखन लाड़ो जैनी सेइं साथी राते, कुन तैना बरत रेख्खी सकतन? (बिलकुल नईं) तैल्हेरेलेइ, ज़ांतगर लाड़ो तैन सेइं साथी राते, तांतगर तैना बरत न रेख्खी सकन। (किजोकि तैना खुशी आन।)
20 Ayiri ba dak na iba da yiru kwanyana tiyome kiyitek nayiri anere iba nin zu ukotu nayi.
मेरे चेले भी तैन केरे ज़ेरे आन, किजोकि अवं तैन सेइं साथी आईं। पन तैना दिहाड़े एज्जले, ज़ैखन लाड़ो तैन केरां अलग कियो गालो (यानी मारो गालो), तैस मौके तैना (अपने दुख्खेरे वजाई सेइं) बरत रख्खेले।”
21 Na unit wasa a vå kupari kupese kitene kulutuk kukuse ba, kupese ba ti kukuse jarta jazi jazi.
“अवं तुसन अक होरि मिसाल देताईं, नंव्वे लिगड़ेरी टलोई पुराने लिगड़े कोई न लाए। अगर कोई एन्च़रां केरे, त धोनेरे पत्ती नंव्वे लिगड़ेरी टलोई पुराने लिगड़े अपने पासे खिच्ची छ़ड्डेली। त तैन पेइले केरां भी जादे छ़िन्दोलू।
22 Na umong wasa ata nmyen narau mipese lissu kuse ba, awa su nani lissuwe ba tutu nmyen narauwe malu kiti nin lissuwe vat. Bara nani, ta nmyen narau mipese nan nya lissu lipese.''
तेन्च़रे कोई भी पुरैनी मसकन मां नंव्वे दाछ़ारो रस न रखे, किजोकि दाछ़ारो रस अम्लो भोइतां फुलते बार मसकन छ़िन्दी छ़ड्डेलो। दाछ़ारे रस त कने मसकां, एना दुइये बरबाद भोइ गाले। एल्हेरेलेइ नंव्वे दाछ़ारे रस हमेशा नंव्वे मसकन मां रख्खोरो लोड़े, ताके मसकन न छ़िन्दे।”
23 Liri Nasabbath Yisa pira nan nya kunen nilarum, nonon massu katwa me tunna ncin pucu nati nilarume icin leo.
एक्की आरामेरे दिहाड़े, यीशु त कने तैसेरे चेले बत्ती मांमेइं च़लने लग्गोरे थिये, ज़ै गेंव्वां केरे ऊडारन मांमेइं थी। च़लते-च़लते तैसेरे चेले गेंव्वां केरे किछ शिल्लां ट्लोड़तां खाने लग्गे।
24 A Farisawa woroghe, '' Yene, inyagharin ta idin su imon ile na icau isu liri Nasabbath ba?''
पन किछ फरीसी लोकेईं तैन हेरतां यीशु सेइं ज़ोवं, “तक! एना आरामेरे दिहाड़े तैन कम किजो केरतन, ज़ैन मूसेरे कानूनेरे मुताबिक जेइज़ नईं?”
25 A woro nani, ''Na anung na gbin nan nya niyerte ba, imon ile na Dauda nin nanit me wasu na kukpon wa nani ba?
यीशुए तैन सेइं ज़ोवं, “कुन तुसेईं परमेशरेरी किताबी मां एन कधी नईं पढ़ोरूए कि (बड़े पेइले) दाऊद राज़े कुन कियूं, ज़ैखन तैस त तैसेरे सैथन ढ्लुख लग्गी त तैनन् रोट्टरी ज़रूरत थी?
26 Na awa piru nan nya kilari Kutellẹ kubi kongo na Abiyatha wadi UPriest udya, aleo ufungal ulau ule na uduka nworo na umong wasa aleo se a Priest cas; akuru ana ale na iwadi ligowe nin ghe?''
तुसन पतोए कि दाऊद राज़े परमेशरेरे घरे मां गेइतां, अबियातार नंव्वेरे महायाजक करां खाने जो रोट्टी मग्गी। दाऊदे तै रोट्टी खाइ, ज़ै परमेशरे जो च़ढ़ोरी थी। कानूनेरे मुताबिक याजक केरे अलावा होरि केन्ची तैना रोट्टी खानेरी अज़ाज़त नईं थी। पन दाऊदे अपने सैथन भी रोट्टी दित्ती त तैनेईं भी तैना रोट्टी खेइ? (पन फिरी भी परमेशरे दाऊदे पुड़ दोष न लाव।)”
27 Yisa woro, ''Iwake Asabbath bara unitari, a na unit bara Asabbath ba.''
तैखन यीशुए तैन फरीसी लोकन सेइं ज़ोवं, “परमेशरे आरामेरी दिहाड़ी लोकन मद्दत केरनेरे लेइ बनोरीए, न कि आरामेरे दिहाड़ेरे कानून मन्नेरे लेइ तैनी लोक रच़े।
28 Bara Gonon Nit Chikilarairi wang un na Sabbath.
एल्हेरेलेइ, मैनेरू मट्ठू यानी अवं आरामेरे दिहाड़ेरो भी प्रभु आईं।”

< Markos 2 >