< Yuhana 10 >

1 “Kidegenere, Nbelin minu, ulenge na apira nanya nshing ligo nakame na libo kibulun ba, asa a kala udanga a pira, unit une ukiriari nin nan bolsu nimon.
『まことに誠に汝らに告ぐ、羊の檻に門より入らずして、他より越ゆる者は、盜人なり、強盜なり。
2 Ule na a pira kibulun amere unan libya nakame.
門より入る者は、羊の牧者なり。
3 Ame unan ca ma punghe kibulun. Akame ma lanzu liwui me, ama yicu akame nin tissa mine a nutun nani udu udas.
門守は彼のために開き、羊はその聲をきき、彼は己の羊の名を呼びて牽きいだす。
4 Asa anutuno akame ndas vat, ama cinu nbun mine, akame dortoghe, bara na i yiru liwui me.
悉とく其の羊をいだしし時、これに先だちゆく、羊その聲を知るによりて從ふなり。
5 Na ima dofunu kumara ba, iba na cumghari bara na iyiru liwui kumara ba.”
他の者には從はず、反つて逃ぐ、他の者どもの聲を知らぬ故なり』
6 Yesu wa belin nani to tinan tigolde, na iwa yinnin sa inyaghari adin bellu ba.
イエスこの譬を言ひ給へど、彼らその何事をかたり給ふかを知らざりき。
7 Yesu kuru aworo nani, “Kidegenere, nbelin minu, menghari kibulun nakame.
この故にイエス復いひ給ふ『まことに誠に汝らに告ぐ、我は羊の門なり。
8 Vat na lenge na ina dak ameng dutu udak, akiriari nin na nan bolusu nimon, na akame ma lanzu nani ba.
すべて我より前に來りし者は、盜人なり、強盜なり、羊は之に聽かざりき。
9 Menghari kibulunghe. Asa ko uyeme unit npira unuzu ning, ama se utucu; ama pira anuzu ama se kiti kileo.
我は門なり、おほよそ我によりて入る者は救はれ、かつ出入をなし、草を得べし。
10 Na ukiri din dak ba se asu likiri, amolu, anin nanza. Meng na dak ina se ulai ise unin gbardang kang.
盜人のきたるは盜み、殺し、亡さんとするの他なし。わが來るは羊に生命を得しめ、かつ豐に得しめん爲なり。
11 Menghari unan libya ugegeme. Unan libya ugegeme asa ana ulai me bara akame.
我は善き牧者なり、善き牧者は羊のために生命を捨つ。
12 Ame unan libya nduk, na unan nakam ba, na amere unan nakame ba, awa yene kinyinyo ucin dak ama sunu akame a cum awulu. Kiyinyo ma yiru a wulttun ani.
牧者ならず、羊も己がものならぬ雇人は、豺狼のきたるを見れば羊を棄てて逃ぐ、――豺狼は羊をうばひ且ちらす――
13 Ama cum asun akame na ama rissu anin ba, bara na ame unan katwa ndukkari.
彼は雇人にて、その羊を顧みぬ故なり。
14 Menghari unan libya ugegeme, in yiru ananing, ananighe yiruoi.
我は善き牧者にして、我がものを知り、我がものは我を知る、
15 Ucife yirui, Meng wang yiro Ucife, Meng nani ulai ning bara akame.
父の我を知り、我の父を知るが如し、我は羊のために生命を捨つ。
16 Ndi nin na mong akama alenge na adi an longo ligowe ba. Anin wang, nma dak mun gbas, ima lanzu liwui nighe iso ligo lirum unan libyawe wasamme.
我には亦この檻のものならぬ他の羊あり、之をも導かざるを得ず、彼らは我が聲をきかん、遂に一つの群ひとりの牧者となるべし。
17 Bara nanere nta Ucif di nin su ning, nna ni ulai ning nnan sere unin tutung.
之によりて父は我を愛し給ふ、それは我ふたたび生命を得んために生命を捨つる故なり。
18 Na umong ma seru unin kiti nin ba, Menghari na ceo unin usan ning. Ndi nin likara nciu nnin, in yita nin likara in yirun nin. Nna seru ulenge uduke kitin Ncif ningari.”
人これを我より取るにあらず、我みづから捨つるなり。我は之をすつる權あり、復これを得る權あり、我この命令をわが父より受けたり』
19 Iwa se ukosu nibinayi nanya na Yahudawa bara ubellu nliru une.
これらの言によりて復ユダヤ人のうちに紛爭おこり、
20 Among mine gbardang woro, “Adi nin kugbergenu ayita nin nilaza. Iyaghari nta idin lanzughe?”
その中なる多くの者いふ『かれは惡鬼に憑かれて氣 狂へり、何ぞ之にきくか』
21 Among mine woro, “Na ule ulire un nan nilazari ba. Kugbergenu wasa ku puno iyizi nduwa?”
他の者ども言ふ『これは惡鬼に憑かれたる者の言にあらず、惡鬼は盲人の目をあけ得んや』
22 Kubi nbukin wessu da in Urshalima.
その頃エルサレムに宮 潔の祭あり、時は冬なり。
23 Kubi linna wadi, Yesu yita ncin nanya kutii nlira kitin shizunun Solomon.
イエス宮の内、ソロモンの廊を歩みたまふに、
24 A Yahudawa kilighe, iworoghe, “Udiduru kome kubiari uma sunu nari nanya nkpilzu? Andi fere Kriste nuzu fang ubelin nari.”
ユダヤ人ら之を取圍みて言ふ『何時まで我らの心を惑しむるか、汝キリストならば明白に告げよ』
25 Yesu kawa nani, Nna bellin minu na iyinna ba. Nitwa nanga na nsu nanya lissan Ncif ning, ilele nna ushaida litininghe.
イエス答へ給ふ『われ既に告げたれど汝ら信ぜず、わが父の名によりて行ふわざは、我に就きて證す。
26 Vat nani na iyinna ba bara na anung akam nighari ba.
されど汝らは信ぜず、我が羊ならぬ故なり。
27 Akam nin din lanzu liwui ning; in yiru nani, inung din dortui.
わが羊はわが聲をきき、我は彼らを知り、彼らは我に從ふ。
28 Ndin nizu nani ulai un saligann; na ima so inana ba, ana umong ma bolu nani nacara ning ba. (aiōn g165, aiōnios g166)
我かれらに永遠の生命を與ふれば、彼らは永遠に亡ぶることなく、又かれらを我が手より奪ふ者あらじ。 (aiōn g165, aiōnios g166)
29 Ucif nighe, na ana nii inung, akatin koghaku vat nin likara, na umong wasa a bolo nani nacara Ncif ba.
彼らを我にあたへ給ひし我が父は、一切のものよりも大なれば、誰にても父の御手よりは奪ふこと能はず。
30 Meng nin Cif ninghe, unit urumere.”
我と父とは一つなり』
31 A Yahudaw kuru iyauna atala iba filusughe.
ユダヤ人また石を取りあげてイエスを撃たんとす。
32 Yesu kawa aworo nani, “Ndurso minu imon igegeme gbardang Nnuzu kitin Cif. Nanya niyeme imonari iba filusui mung?”
イエス答へ給ふ『われは父によりて多くの善き業を汝らに示したり、その孰の業ゆゑに我を石にて撃たんとするか』
33 A Yahudawe kawaghe iworo, na tiba filusu fi kitenen kan katwa ka gegeme ba, tiba filusufi kitenen nanzu lissa Kutelle na udinsu, bara fewe, unitari, umini din pilu litife nafo Kutelle.”
ユダヤ人こたふ『なんぢを石にて撃つは善きわざの故ならず、瀆言の故にして、なんぢ人なるに、己を神とする故なり』
34 Yesu kawa nani aworo, “Na udi nanya niyertin nduka mine ba, 'Nworo, “anung atenlleari”'
イエス答へ給ふ『なんぢらの律法に「われ言ふ、汝らは神なり」と録されたるに非ずや。
35 Asa ayicila nani atenle, kiti na lenge na uliru Kutelle na dak kiti mine (ana uliru Kutelle iwasa ikoso uni ba),
かく神の言を賜はりし人々を神と云へり。聖書は廢るべきにあらず、
36 idin bellu nile na Ucif na kussu ato nanya nyii, 'Udin nanzu lissa Kutelle,' bara na nworo, Meng Usaun Kutelleari'?
然るに父の潔め別ちて世に遣し給ひし者が「われは神の子なり」と言へばとて、何ぞ「瀆言を言ふ」といふか。
37 Andi na ndin su nitwa Ncif ninghari ba, na iwa yinnin nin i ba.
我もし我が父のわざを行はずば、我を信ずな、
38 Vat nani, ndi su nining, andi ma na iyinna nin mi ba, yinna nin nitwawe bara inan yiro iyinno Ucife nanya nmi ameng nanya Ncif.”
もし行はば、假令われを信ぜずとも、その業を信ぜよ。さらば父の我にをり、我の父に居ることを知りて悟らん』
39 Ikuru imala ukifun Yesu ku tutung, a nyaghe sa upiru nacara mine.
かれら復イエスを捕へんとせしが、その手より脱れて去り給へり。
40 Yesu wa nya tutung udi kaffinu kurawan Urdun kiti kanga na Yuhana wa shintu anit ku nmyen nin cizunue; awdi so kikane.
かくてイエス復ヨルダンの彼方、ヨハネの最初にバプテスマを施したる處にいたり、其處にとどまり給ひしが、
41 Anit gbardang wa dak kitin Yesu. Iso nbellu, “Na Yohana wa durso nkan katwa in yenu ba, vat nimon ilenge na Yuhana wa bellu litin Nnit ulele kidegenere.”
多くの人みもとに來りて『ヨハネは何の徴をも行はざりしかど、この人に就きてヨハネの言ひし事は、ことごとく眞なりき』と言ふ。
42 Kitene nane, anit gbardang wa yinnin nin Yesu.
而して多くの人かしこにてイエスを信じたり。

< Yuhana 10 >